Da li se Crna Gora povoljno zadužila euroobveznicama marta 2024. god.?

Prema javno dostupnim informacijama Crna Gora se zadužila na Londonskom tržištu suverenih obveznica za iznos od 750 miliona €, sa kuponskom stopom od 5,88%, na period od 7 godina. Investitori su nominalnu vrijednost duga od 750 miliona € platili 687 miliona € koliko je Ministarstvo finansija dobilo od ovog novčanog kredita. 

Takođe se može čuti od zvaničnika informacija da je zaduženje u dolarima, da će se ući u aranžman svopa kao oblik zaštite od rizika (svop).

Postavlja se pitanje koliko se uspješno država zadužila ovom emisijom novca danas i u poređenje sa ranijim zaduživanjima na eurotržištu? 

Odgovor na ovo pitanje dobiće se na osnovu proračuna i istorijskih podataka iz ranijih zaduživanja.

Kuponska stopa od 5,8% predstavlja obračun kamate na nominalnu glavnicu duga koja iznosi pomenutih 750 miliona €, što znači da je obaveza države da na godišnjem nivou u narednih 7 godina plaća investitorima koji su kupili naše obveznice ukupnu kamatu od 43,5 miliona €. Dakle obaveza države (Ministarstva finansija) je da plaća ovaj iznos kamate u narednih 7 godina i na kraju 7. godine da jednokratno isplati cijelu glavnicu duga od 750 miliona €. 

Da li će doći do najavljene primjene svopa ranžmana, to jest plaćanja kamate u dolarima i šta to znači za naše finansije nije moguće u ovom momentu analizirati jer nijesu poznati uslovi takvog aranžmana iz kojih bi se mogao sagledati nivo preuzimanja rizika.

Međutim, pošto obveznice nijesu prodate za nominalnu vrijednost već je odobren investitorima popust tako da su oni uplatili za nominalnu vrijednost od 750 miliona € 687 miliona € ili za 63 miliana € manji iznos, to kamatna stopa (ili stopa prinosa do dospijeća za investitora) iznosi ne 5,8% već 7,38%. Dakle, kamatna stopa koju plaća država je 7,38%. 

Što se tiče stope prinosa do dospijeća na crnogorske euroobveznice iz ranijih godina, koje se prometuju na Frankfurstkoj berzi, ona se kreće oko 5,8% i u tom smislu stopa prinosa na najnoviju našu emisiju državnih obveznica je nepovoljnija za državu, a povoljnija za investitore.

Što se tiče kuponskih stopa ova od 5,8% je najveća u poslednjih tri izdanja obveznica na Frankfurtskoj berzi koje iznose 2,55%, 2,875% i 3,375%. Međutim, pošto ni u jednom slučaju naše obveznice nijesu prodate po nominali, kuponska (kamatna) stopa nije relevantna za ocjenu uspješnosti zaduživanja, kako je već rečeno.

Upoređivanje stope prinosa do dospijeća (stvarne kamatne stope za državu) sa Liborom nije od značaja jer je Libor međubankarska kamatna stopa na pozajmljivanja i ne odražavaju rizik pojedine zemlje kao što je to slučaj sa kuponskom (kamatnom) stopom.

Međutim, ima smisla uporediti našu kamatnu stopu sa stopama prinosa na obveznice iz našeg regiona. Suverene obveznice država Slovenije, Hrvatske i Srbije imaju niže kuposke stope (2,5% do 3,5%) i niže stope prinosa do dospijeća na međunarodnom tržištu od crnogorskih iz marta ove godine, što znači da su to finansijski povoljniji aranžmani za njihove države od naših emisija obveznica.